Category: Vodiči i saveti

  • Da li je OnlyFans siguran i legalan u Srbiji? Iskreni odgovori (2026)

    Da li je OnlyFans siguran i legalan u Srbiji? Iskreni odgovori (2026)

    Na ovo pitanje postoje dva odgovora koja se često mešaju: da li je platforma pouzdana i da li je ono što na njoj radiš zakonito. Prvo je pitanje o naplati i o tome ko šta vidi. Drugo je pitanje o srpskim propisima i tu je odgovor precizniji nego što se obično piše.

    Kratko: legalno, ali neregulisano

    Punoletna osoba koja pravi i prodaje sopstveni sadržaj za odrasle u Srbiji ne krši nijedan propis koji smo mogli da pronađemo. Ne postoji zakon koji zabranjuje proizvodnju ili distribuciju pornografije među punoletnim licima, i ne postoji nikakav režim dozvola za to.

    Ali „nije zabranjeno” i „regulisano” nisu isto. Nema dozvole, nema registra, nema kodeksa o sadržaju — pa samim tim nema ni zaštitnog okvira koji bi uz njih išao. To je poštena formulacija i vredi je zapamtiti, jer se u tekstovima po internetu sreću obe krajnosti: i da je „ilegalno”, i da je „izričito dozvoljeno”. Nijedno nije tačno.

    Gde su granice

    Granice postoje i nisu male. Ono što jeste krivično delo:

    Maloletnici, bez izuzetka. Član 185. Krivičnog zakonika kažnjava dva odvojena ponašanja: prodaju ili prikazivanje pornografskog materijala maloletniku, i iskorišćavanje maloletnika za proizvodnju takvog materijala. Za drugo je kazna od šest meseci do pet godina zatvora, a od jedne do osam godina ako je u pitanju dete mlađe od 14 godina. Član 112. definiše maloletno lice kao svako mlađe od 18. Niska starosna granica za pristanak na seksualni odnos ovde ne pravi nikakav izuzetak.

    Posredovanje u prostituciji (član 184) i trgovina ljudima (član 388) — ako neko drugi organizuje, navodi ili prisiljava.

    Tuđi sadržaj i tuđi lik. Objavljivanje snimka ličnog karaktera bez pristanka osobe na njemu je krivično delo po članu 145, o čemu detaljnije niže.

    Prostitucija je i dalje prekršaj po članu 16. Zakona o javnom redu i miru, ali to je zaseban pojam od snimanja i prodaje sadržaja na daljinu.

    Šta sa Zakonom o elektronskim medijima

    Ovaj zakon („Sl. glasnik RS” 92/2023 i 51/2025) u članu 65. zabranjuje sadržaj koji šteti razvoju maloletnika, uključujući pornografiju. To se često citira kao dokaz da je sadržaj za odrasle u Srbiji zabranjen na internetu — nije tačno.

    Te odredbe obavezuju licencirane emitere i registrovane pružaoce medijskih usluga na zahtev (VOD servise). Obični sajtovi i platforme za kreatorke van tog režima su, a platforme za deljenje video sadržaja regulisane su lakše i bez uredničke odgovornosti. Srpska kreatorka koja prodaje na stranoj platformi tim pravilima nije obuhvaćena. Da vodi licencirani VOD servis u Srbiji, bila bi.

    Provera uzrasta: u Srbiji je nema

    Do septembra 2026. nismo našli nijednu srpsku obavezu provere uzrasta koja bi važila za platforme koje se obraćaju korisnicima u Srbiji. Srbija nije u Evropskoj uniji, pa se Akt o digitalnim uslugama i EU pilot za proveru uzrasta ne primenjuju.

    Ako te platforma ipak traži dokument, to je njena politika ili posledica usklađivanja sa britanskim, američkim ili EU pravilima — nije srpski propis. Ovo je oblast koja se brzo menja i vredi je proveriti ponovo za pola godine.

    Ako ti sadržaj procuri: ovde je Srbija slabija nego region

    Ovo je najvažnija razlika u odnosu na susede i razlog zašto smo joj posvetili poseban tekst.

    Srbija nema posebno krivično delo za zloupotrebu snimka spolno eksplicitnog sadržaja. Hrvatska ga ima od 2021 (član 144.a, do tri godine zatvora ako je učinjeno preko računarske mreže). Kod nas se primenjuje član 145, „neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”, sa kaznom novčanom ili do dve godine zatvora, i član 144 za snimak nastao bez tvog znanja.

    Kvaka je u članu 153: gonjenje za osnovne oblike člana 144. i 145. preduzima se samo po privatnoj tužbi. Policija i javni tužilac ne mogu da postupaju po službenoj dužnosti, a rok je tri meseca od saznanja za delo i za učinioca — i taj rok je prekluzivan. Protiv anonimnog počinioca to je gotovo neupotrebljivo, jer privatna tužba mora da imenuje tuženog, a ti nemaš način da natraš platformu da otkrije ko stoji iza naloga.

    Ono što jeste upotrebljivo: ucena (član 215) i iznuda (član 214) gone se po službenoj dužnosti. Ako neko traži novac da ne objavi, to je krivična prijava, ne privatna tužba, i tek tada država ima razlog da traži podatke o nalogu.

    Novi zakon se najavljuje. Ministarstvo pravde je u septembru 2025. najavilo krivično delo takozvane osvetničke pornografije, sa kaznom od tri meseca do tri godine u osnovnom obliku. Do danas nije usvojeno — poslednje izmene Krivičnog zakonika, iz „Sl. glasnika RS” 63/2026, tiču se povrata i oružja. Ne veruj tekstu koji već navodi broj člana za to delo.

    Da li je platforma pouzdana

    To je drugo pitanje i odgovor je: naplata radi, ali nekoliko stvari specifičnih za Srbiju vredi znati unapred.

    Ni Wise ni Revolut ne rade za rezidente Srbije. Wise ne dozvoljava držanje novca licima sa prebivalištem u Srbiji, a Revolut ne otvara naloge u Srbiji. Oba su potvrđena na njihovim sopstvenim stranicama u 2026. To znači da uobičajena rešenja za razdvajanje kartice od glavnog računa ovde otpadaju.

    Od 6. maja 2025. dodatna provera je obavezna. Narodna banka je propisala pouzdanu autentifikaciju za plaćanja na internetu, pa svaka kartična transakcija traži potvrdu preko SMS-a ili aplikacije. Praktična posledica: transakcija se vidi u obaveštenjima bankarske aplikacije, ne samo na mesečnom izvodu.

    Naplaćuje kompanija, ne kreatorka. Nalog se naplaćuje preko subjekta koji vodi platformu; ime kreatorke se na izvodu ne pojavljuje. Tačan zapis na izvodu zavisi od banke i ne bismo ga ovde navodili kao izvestan.

    Više o troškovima i konverziji u tekstu o plaćanju iz Srbije.

    Porez: nema posebnog režima

    Zarada se prijavljuje kao i svaki drugi prihod iz inostranstva na koji niko nije obračunao porez umesto tebe. Zakon o porezu na dohodak građana ne pravi razliku između eksplicitnog i običnog sadržaja. Modeli, iznosi i rokovi su u tekstu o porezu na OnlyFans zaradu u Srbiji.

    Najčešća pitanja

    Da li je OnlyFans legalan u Srbiji?

    Jeste, u smislu da nijedan propis ne zabranjuje punoletnoj osobi da pravi i prodaje sopstveni sadržaj. Ali oblast nije regulisana: nema dozvole, registra ni pravila o sadržaju, pa nema ni zaštite koja bi uz njih išla.

    Može li mi neko naneti pravni problem ako otkrije da imam profil?

    Samo postojanje profila nije prekršaj ni krivično delo. Problem može da nastane iz drugih razloga — neprijavljene zarade, ugovorne obaveze prema poslodavcu, ili objavljivanja tuđeg lika bez pristanka.

    Šta ako neko objavi moj plaćeni sadržaj?

    To je krivično delo po članu 145. Krivičnog zakonika, ali se osnovni oblik goni samo po privatnoj tužbi, u roku od tri meseca od saznanja za delo i za učinioca. Ako uz to postoji traženje novca, reč je o uceni po članu 215, koja se goni po službenoj dužnosti i za koju se podnosi krivična prijava.

    Da li Srbija ima zakon o osvetničkoj pornografiji?

    Nema. Najavljen je 2025. godine, ali do septembra 2026. nije usvojen. Do tada se primenjuju članovi 144. i 145, koji nisu pisani za ovu situaciju i nose blaže kazne.

    Da li platforma traži ličnu kartu zbog srpskog zakona?

    Ne. Srbija u septembru 2026. nema obavezu provere uzrasta za platforme. Kada platforma traži dokument, to je njena politika ili usklađivanje sa stranim propisima.

  • OnlyFans i porez u Srbiji: frilenserski modeli, paušal i PDV (2026)

    OnlyFans i porez u Srbiji: frilenserski modeli, paušal i PDV (2026)

    Zarada sa OnlyFansa, Fanslyja ili bilo koje strane platforme u Srbiji nije ni nevidljiva ni posebno regulisana. Zakon o porezu na dohodak građana ne pravi razliku između eksplicitnog i običnog sadržaja — novac koji ti strani platilac uplati na račun tretira se isto kao i svaki drugi prihod iz inostranstva na koji niko nije obračunao porez umesto tebe. Ovaj tekst objašnjava koji je to režim, koliko konkretno iznosi u 2026, kada prestaje da bude dovoljan i gde je zamka koju skoro svi previde.

    Ukratko: šta se zapravo primenjuje

    Ako nisi registrovala nikakvu delatnost, tvoja zarada spada u ugovorenu naknadu za izvršeni rad, odnosno naknadu od autorskih i srodnih prava, na koju se porez plaća samooporezivanjem. To je režim koji se od 1. januara 2023. u javnosti zove „frilenserski”. Poreska uprava za njega drži poseban portal, frilenseri.purs.gov.rs, i sama napominje da „frilenser” nije zakonski pojam — režim pokriva svakog rezidenta kome plaća neko ko ne obračunava srpski porez.

    Prijava je kvartalna, a ti biraš jedan od dva modela obračuna. Izbor nije vezan za celu godinu: možeš da biraš iznova za svaki kvartal.

    Dva modela, sa iznosima koji važe u 2026.

    Oba modela rade tako što se od bruto prihoda u kvartalu odbiju takozvani normirani troškovi, a na ostatak se plaća porez i doprinosi. Razlika je u tome koliko se odbija i po kojoj stopi.

    Model 1. Odbija se fiksnih 110.647 dinara po kvartalu, a na razliku se plaća porez po stopi od 20%. Doprinos za PIO je 24%, a za zdravstvo 10,3%. Kod ovog modela PIO nema minimalnu osnovicu — ako u kvartalu zaradiš manje od 110.647 dinara, nema ni poreza ni PIO doprinosa.

    Model 2. Odbija se 66.733 dinara po kvartalu plus 34% bruto prihoda, a na razliku se plaća porez po stopi od 10%. Zvuči povoljnije i na većim iznosima jeste — ali kod ovog modela osnovica za PIO ne može biti niža od trostruke najniže mesečne osnovice, pa se PIO plaća i kad je zarada mala.

    Ta dva iznosa se usklađuju svakog 1. februara sa inflacijom iz prethodne godine. Vrednosti iznad važe od 1. februara 2026. i objavljene su u aktu Poreske uprave 05 broj 43-441/2026 („Sl. glasnik RS” 6/2026) — tabela usklađenih dinarskih iznosa. Za januar 2026. još su važile prošlogodišnje vrednosti (107.738 i 64.979 dinara), a nove stižu 1. februara 2027.

    Oprez sa starim brojkama

    I sama stranica Poreske uprave koja objašnjava dva modela još uvek štampa iznose iz 2023 (96.000 i 57.900), a portal welcometoserbia.gov.rs one iz 2024. Jedina stranica koja je ažurna jeste tabela usklađenih iznosa, povezana iznad. Za konkretan obračun koristi kalkulator na portalu, koji računa po važećim vrednostima.

    Koji model je povoljniji

    Nema zakonske granice iznad koje Model 2 prestaje da se sme koristiti — proverili smo tekst zakona i takva odredba ne postoji, mada se u tekstovima po internetu često pominje. Postoji samo aritmetika: Model 1 je povoljniji na malim iznosima jer nema minimalnu PIO osnovicu, a Model 2 na većim jer je stopa upola manja i odbija se dodatnih 34%.

    Osnovice doprinosa za 2026. („Sl. glasnik RS” 105/2025): najniža mesečna 51.297 dinara, najviša 732.820 dinara. Iz toga sledi da je kod Modela 2 minimalna kvartalna osnovica za PIO 153.891 dinar, odnosno oko 36.900 dinara PIO doprinosa po kvartalu bez obzira na to koliko si zaradila. Tu je i prelomna tačka.

    Ne prepisuj ove brojke u tabelu i ne odlučuj na osnovu njih — ubaci svoj stvarni kvartalni prihod u kalkulator i uporedi oba modela. Iznosi se menjaju svake godine, kalkulator ne.

    Kako se i kada podnosi prijava

    Obrazac je PP OPO-K, a rok je 30 dana od isteka kvartala u kome je prihod ostvaren. U praksi to znači 30. april, 30. jul, 30. oktobar i 30. januar.

    Prijavu možeš da podneseš na tri načina: preko namenskog portala za frilensere, koji sam izračuna obavezu i generiše nalog za plaćanje sa QR kodom; preko sistema ePorezi; ili u papiru, na šalteru odnosno poštom.

    Ako u nekom kvartalu nije bilo priliva, prijava se za taj kvartal ne podnosi.

    Za kašnjenje se obračunava kamata, a moguća je i prekršajna odgovornost. Namerno ne navodimo raspon kazne jer ga nismo mogli da potvrdimo iz dostupnog teksta Zakona o poreskom postupku. Ono što jeste vredno znati: član 182b tog zakona predviđa da se prekršajni postupak ne pokreće ako sama prijaviš i platiš porez sa kamatom pre nego što te Poreska uprava otkrije. Dobrovoljno prijavljivanje je, dakle, jeftinije od čekanja.

    Kada moraš da pređeš u preduzetnika

    Ovo je najslabije definisana tačka u celoj temi i pošteno je to reći odmah: ne postoji iznos prihoda koji te automatski tera u registraciju. Kriterijum nije veličina nego karakter posla. Ako je aktivnost trajna, organizovana i usmerena na sticanje prihoda, reč je o samostalnoj delatnosti i pripada registrovanoj formi, u Agenciji za privredne registre.

    Profil koji radi mesecima, sa redovnim prihodom i planiranim objavljivanjem, po toj definiciji je u sivoj zoni. Praksa knjigovođa uzima kao znake: kontinuitet, ponavljanje, potrebu da izdaješ račun, želju da priznaš troškove i angažovanje drugih ljudi.

    Paušalno oporezivanje, ako se registruješ

    Paušal je najjednostavniji oblik za preduzetnika: plaćaš fiksan mesečni iznos umesto da vodiš knjige. Uslov je promet u prethodnoj godini do 6.000.000 dinara i da nisi u sistemu PDV-a (član 40. Zakona o porezu na dohodak građana). Stopa poreza na prihod od samostalne delatnosti je 10%.

    Šifra delatnosti bira se prema obliku rada, ne prema temi. U Prilogu 1 Uredbe o paušalnom oporezivanju stoje, sa svojim koeficijentima: 9003 Umetničko stvaralaštvo (2,142), 9002 Druge umetničke delatnosti (2,456), 7420 Fotografske usluge (2,080), 5911 Proizvodnja filmova i AV sadržaja (2,717), 6312 Veb portali (2,725), 7410 Dizajn (2,682).

    Zamka: 73.11, oglašavanje i istraživanje tržišta, član 40. izričito isključuje iz paušala. To je bitno jer se kreatorke često usmeravaju baš na „marketinšku” šifru. Ako uzmeš tu šifru, paušal otpada i ideš na knjige.

    Sam paušalni iznos ne bira se — računa se iz prosečne zarade u opštini, koeficijenta delatnosti i niza korekcija (zona, godine od registracije, starost ispod 30 ili preko 55 godina, status), uz ograničenje rasta od 10% godišnje do 2027. Detalji su u tekstu Uredbe, poslednji put izmenjene u „Sl. glasniku RS” 115/2025.

    PDV: prag od 8 miliona i zamka sa provizijom

    Prag za ulazak u sistem PDV-a je 8.000.000 dinara ukupnog prometa u prethodnih 12 meseci (član 33. Zakona o PDV-u). Za 2026. se nije menjao.

    Ali PDV ovde nije priča o pragu, nego o proviziji koju platforma zadržava. Dva člana zajedno prave obavezu koju većina previdi:

    Član 12. kaže da je, za potrebe određivanja mesta prometa usluga, poreski obveznik „svako lice koje obavlja delatnost kao trajnu aktivnost bez obzira na cilj” — dakle bez obzira na to da li si u sistemu PDV-a. Kada je primalac takvo lice, mesto prometa je tamo gde je primalac, u Srbiji.

    Član 10. stav 1. tačka 3. kaže da je poreski dužnik primalac usluge, ako strano lice nije obveznik PDV-a u Srbiji.

    Spojeno: ako se tvoja aktivnost može opisati kao trajna, provizija koju platforma zadržava (uobičajeno 20%) je usluga primljena iz inostranstva sa mestom prometa u Srbiji, a ti si poreski dužnik — obračunavaš 20% PDV-a na tu proviziju internim obračunom, i ako nisi u sistemu PDV-a nemaš pravo na odbitak prethodnog poreza.

    Šta ne možemo da potvrdimo: da li sam prijem usluge iz inostranstva obavezuje na evidentiranje u sistem PDV-a bez obzira na prag. Iz teksta člana 10. proizlazi obaveza plaćanja za tu transakciju, ne obaveza registracije — ali to nismo mogli da proverimo iz primarnog izvora, kao ni koju prijavu i u kom roku podnosi neregistrovani dužnik. Ovo je tačka na kojoj se najviše greši u tekstovima o ovoj temi. Ako ti prihod nije simboličan, uzmi mišljenje Poreske uprave ili knjigovođu — ovde procena nije dovoljna.

    Godišnji porez na dohodak građana

    Ovo je poseban, dodatni porez koji se plaća iznad određenog nivoa ukupnog godišnjeg dohotka. Za prihod ostvaren u 2025, sa prijavom do 15. maja 2026: prosečna godišnja zarada 1.813.032 dinara, neoporezivi iznos 5.439.096 dinara (trostruka prosečna), stopa 10% do 10.878.192 dinara oporezivog iznosa i 15% iznad toga. Lični odbitak je 725.213 dinara, a 271.955 po izdržavanom članu, sa ograničenjem odbitaka na 50% osnovice. Obveznici mlađi od 40 godina imaju dodatni odbitak. Obrazac je PP GPDG, isključivo elektronski.

    Iznosi za dohodak ostvaren u 2026. još nisu poznati — zavise od prosečne zarade koju Republički zavod za statistiku objavi početkom 2027. Ne veruj nijednom tekstu koji ih već navodi.

    Da li prihod po frilenserskom režimu ulazi u godišnji porez: po praksi da, i tako ga tretiraju svi poreski savetnici, ali tačan član koji ga nabraja nismo uspeli da pročitamo iz dostupnog teksta zakona, pa to navodimo kao praksu, ne kao citat.

    Banka: šta traži i koliko naplaćuje

    Ti nemaš posebnu obavezu prijave prema Narodnoj banci — banka izveštava umesto tebe. Ono što ti moraš da uradiš jeste da navedeš šifru osnova priliva. Za ovakav prihod u praksi dolaze u obzir 781 (devizne doznake fizičkih lica) i 814 (ostale poslovne usluge); koju će tražiti zavisi od banke i od toga da li si registrovana, pa to pitaj svoju banku umesto da nagađaš. Za ponovljene prilive po istom osnovu može se dati trajni nalog, što ti štedi popunjavanje svakog meseca.

    Za priliv ti treba devizni račun u valuti priliva. Otvaranje traži samo ličnu ispravu sa fotografijom — odluka Narodne banke o deviznim računima ne postavlja nikakav novčani prag.

    Naknade za priliv iz inostranstva, iz zvaničnih tarifa: Rajfajzen 0,40%, minimum 300 dinara za iznose do 10.000 evra (tarifa u primeni od 1. septembra 2025); UniCredit 0,4%, minimum 400 a maksimum 20.000 dinara (tarifa u primeni od 8. januara 2024). Na to dolazi konverzija ako menjaš valutu — kod Rajfajzena 0,80%, minimum 300 dinara.

    Jedna praktična napomena koju vredi znati unapred: srpski mediji izveštavaju da pojedine banke blokiraju transakcije koje prepoznaju kao vezane za industriju za odrasle, pozivajući se na propise o sprečavanju pranja novca. Nijedna banka to nema u javno objavljenim uslovima i nijedan propis to ne nalaže, pa ovo prenosimo kao novinarski izveštaj, ne kao pravilo.

    Da li Poreska uprava ima stav o sadržaju za odrasle

    Nema. Nismo našli nijedno saopštenje, mišljenje ni uputstvo Poreske uprave ili Ministarstva finansija koje se odnosi baš na ovu vrstu prihoda, niti ijednu odredbu koja pominje sadržaj za odrasle — ni u Zakonu o porezu na dohodak građana, ni u Uredbi o paušalu, ni na portalu za frilensere.

    Tačan način da se to kaže jeste: zakon ne pravi razliku. Isti modeli, iste stope, isti doprinosi kao za prevodioca, programera ili fotografa koji naplaćuje iz inostranstva. Ne pripisuj Poreskoj upravi nikakav stav o sadržaju, jer ga javno nije zauzela.

    Najčešća pitanja

    Koliko iznose normirani troškovi u 2026?

    Kod Modela 1 iznose 110.647 dinara po kvartalu, a kod Modela 2 66.733 dinara plus 34% bruto prihoda. Ti iznosi važe od 1. februara 2026. i usklađuju se svakog 1. februara.

    Do kada se podnosi prijava?

    U roku od 30 dana od isteka kvartala, na obrascu PP OPO-K: 30. aprila, 30. jula, 30. oktobra i 30. januara. Ako u kvartalu nije bilo priliva, prijava se ne podnosi.

    Da li moram da otvorim preduzetničku radnju?

    Ne postoji iznos koji te automatski tera na to. Kriterijum je da li je aktivnost trajna i organizovana, a to je pravni standard, ne brojka. Profil koji radi mesecima sa redovnim prihodom nalazi se u sivoj zoni i o tome vredi da se posavetuješ sa knjigovođom.

    Da li plaćam PDV na proviziju koju platforma zadrži?

    Ako se tvoja aktivnost može opisati kao trajna, da — provizija je usluga primljena iz inostranstva sa mestom prometa u Srbiji, a ti si poreski dužnik po članu 10. Zakona o PDV-u, bez prava na odbitak ako nisi u sistemu. Da li te sam taj prijem obavezuje i na evidentiranje u sistem PDV-a, nismo mogli da potvrdimo iz primarnog izvora.

    Da li Poreska uprava vidi uplate sa OnlyFansa?

    Priliv iz inostranstva ide preko banke, a banka izveštava Narodnu banku Srbije u okviru platnog bilansa. Nije reč o skrivenom toku novca, i upravo zato je jeftinije prijaviti nego čekati.

    Koju šifru delatnosti da uzmem ako se registrujem?

    Prema obliku rada: 9003 umetničko stvaralaštvo, 9002 druge umetničke delatnosti, 7420 fotografske usluge, 5911 proizvodnja AV sadržaja, 6312 veb portali ili 7410 dizajn. Izbegavaj 73.11, oglašavanje i istraživanje tržišta — ta šifra je zakonom isključena iz paušala.