Neko je objavio tvoj plaćeni sadržaj: uklanjanje i prava u Srbiji

WinkView EditorialAžurirano 17. September 2026. · 8 min čitanja
Laptop koji svetli u zamračenoj sobi — prikupljanje dokaza i DMCA zahtev kada sadržaj procuri

Pronašla si svoje plaćene fotografije ili snimke na Telegramu, forumu ili nekom leak sajtu. Krivica nije tvoja: sve što pretplatnik vidi na ekranu može i da snimi, i gotovo svaka kreatorka koja radi duže od nekoliko meseci pre ili kasnije naleti na ovo. Ovaj vodič ti daje redosled poteza koji zaista donosi rezultat, uz jednu važnu stvar o srpskom zakonu i roku od tri meseca, koju moraš da znaš pre nego što bilo šta odlučiš.

U ovom vodiču
  1. Plan u pet koraka
  2. Korak 1: sačuvaj trag pre bilo kakve reakcije
  3. Zašto uopšte imaš pravo da tražiš uklanjanje
  4. Korak 2: zahtev za uklanjanje po DMCA
  5. Korak 3: izbaci stranice iz Gugla
  6. Korak 4: StopNCII za intimne snimke
  7. Korak 5: Srbija i krivično pravo
  8. Snimila si svojom voljom, ali objavu nisi dozvolila
  9. Kako da smanjiš rizik ubuduće
  10. Najčešća pitanja

Plan u pet koraka

  1. Sačuvaj dokaze, dok su linkovi još aktivni.
  2. Pošalji zahteve za uklanjanje servisima gde je sadržaj objavljen, a ako ćute, njihovom hostingu.
  3. Traži da Gugl izbaci stranice iz rezultata pretrage.
  4. Kod intimnih snimaka napravi digitalni otisak preko StopNCII.
  5. Proceni da li i kako ideš pred državu: privatna tužba, krivična prijava ili Poverenik.

Koraci 2, 3 i 4 ne čekaju jedan drugi. Uradi ih istog dana.

Korak 1: sačuvaj trag pre bilo kakve reakcije

Nemoj da pišeš osobi koja je sadržaj postavila i nemoj javno da tražiš brisanje ispod objave. Čim shvate da si primetila, objave umeju da nestanu, a sa njima i tvoji dokazi. Zato prvo napravi arhivu:

  • slike celog ekrana na kojima se jasno vide adresa stranice i datum,
  • spisak adresa u jednom dokumentu, svaka u posebnom redu,
  • naziv naloga sa kog je sadržaj objavljen,
  • kod Telegrama naziv grupe i link do konkretne poruke,
  • tačan datum i sat kada si sve to sačuvala,
  • originalni fajl sa sačuvanim metapodacima, koji pokazuje da je delo tvoje.

Ova arhiva ti treba u svakom narednom koraku, a naročito ako stvar dođe do policije ili tužilaštva.

Zašto uopšte imaš pravo da tražiš uklanjanje

Zato što si autorka. Fotografije i snimci koje si sama napravila tvoje su autorsko delo od trenutka kada su nastali. Ništa ne moraš da registruješ niti prijavljuješ. Na tome počiva ceo postupak uklanjanja, i zato ne moraš da dokazuješ ništa drugo osim da je sadržaj tvoj. Vodeni žig sa tvojim imenom preko kadra tu dosta pomaže, jer rasprava o tome ko je autor tada skoro i ne počinje.

Korak 2: zahtev za uklanjanje po DMCA

DMCA je zakon Sjedinjenih Država, ali veliki servisi ga u praksi primenjuju za korisnike iz celog sveta, pa i za tebe u Srbiji.

Adresa za zahtev: servis na kom sadržaj stoji, a ne čovek koji ga je postavio. Obrazac obično pronađeš u podnožju sajta, pod rečima Copyright, DMCA ili Report. Ako obrasca nema, uradi WHOIS pretragu domena i piši na mejl vlasnika.

Obavezni elementi zahteva:

  1. ime i kontakt podaci,
  2. kratak opis tvog dela, na primer da su u pitanju fotografije i video snimci koje si napravila i postavila na svoj profil na određenoj platformi,
  3. svaka sporna adresa pojedinačno,
  4. izjava da objavu nisi dozvolila,
  5. izjava da su podaci tačni i da postupaš savesno,
  6. potpis, a dovoljan je i elektronski.

Primer teksta koji možeš da prilagodiš:

Obraćam vam se kao autorka i nosilac autorskih prava. Na vašem servisu bez moje dozvole su objavljeni moji radovi, na ovim adresama:
[spisak adresa]

Reč je o fotografijama i snimcima koje sam lično napravila i prvobitno postavila na [naziv platforme], na profilu [korisničko ime]. Nikome nisam odobrila da ih objavi kod vas.

Pod materijalnom i krivičnom odgovornošću potvrđujem da je sve navedeno istinito i da ovaj zahtev podnosim savesno, kao nosilac prava.

Tražim da navedeni sadržaj bude uklonjen.

[ime, kontakt, datum]

Pravo ime ili radno ime? Ako ne želiš da se tvoje građansko ime pojavi, potpiši se imenom pod kojim radiš i napiši da nastupaš kao nosilac prava pod pseudonimom. Neki servisi to prihvataju, drugi ipak traže identitet. Kad upisuješ pravo ime, dodaj molbu da ga ne prikazuju u javnom obaveštenju o uklanjanju.

Telegram, Redit i mali leak sajtovi

  • Telegram: prijava se šalje iz same aplikacije, a za autorska prava postoji i posebna mejl adresa. Prijavi i celu grupu i svaku poruku ponaosob.
  • Redit: tu postoje dva obrasca, jedan za autorska prava i jedan za intimni sadržaj objavljen bez pristanka. Ovaj drugi obično brže daje rezultat.
  • Mali leak sajtovi zahteve često jednostavno ignorišu. Tada preko WHOIS podataka pronađi njihov hosting i CDN i pošalji zahtev njima. Hosting se odaziva mnogo češće od samog sajta.

Korak 3: izbaci stranice iz Gugla

Ovo je poseban postupak, nezavisan od DMCA zahteva sajtu. Gugl ima jedan obrazac za lični eksplicitni sadržaj objavljen bez pristanka i drugi za sadržaj zaštićen autorskim pravom. Stranica ovim putem ne nestaje sa interneta, ali ne izlazi u pretrazi, a to znači da je neće videti skoro niko ko ukuca tvoje ime.

Korak 4: StopNCII za intimne snimke

StopNCII.org je besplatan servis koji na tvom telefonu ili računaru izračuna digitalni otisak snimka i pošalje velikim platformama samo taj otisak. Sam fajl nikad ne napušta tvoj uređaj. Platforme koje učestvuju zatim automatski sprečavaju da se isti fajl ponovo postavi.

Da bi mogla da ga koristiš, moraš biti osoba na snimku, moraš imati najmanje 18 godina i sada i u vreme snimanja, i moraš još da imaš originalni fajl. Kod plaćenog sadržaja koji je procureo to je obično ispunjeno, jer original čuvaš ti. Servis ima i interfejs na srpskom.

Imaj u vidu granicu: otisak deluje samo kod platformi koje su uključene u sistem. Telegram kanale i nezavisne leak sajtove ne zaustavlja.

Korak 5: Srbija i krivično pravo

Budimo iskreni: po ovom pitanju Srbija zaostaje za regionom, i o tome treba da znaš na vreme, pre nego što ti rok istekne.

Koji članovi Krivičnog zakonika se primenjuju

Član 145. Krivičnog zakonika, neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka, odnosi se na objavu snimka ličnog karaktera bez pristanka. Predviđena je novčana kazna ili zatvor do dve godine. Upravo ovaj član pokriva procureli plaćeni sadržaj, jer si pristanak dala pretplatniku da gleda, a ne da dalje objavljuje.

Član 144, neovlašćeno fotografisanje, primenjuje se kada je snimak nastao bez tvog znanja. Predviđena je novčana kazna ili zatvor do godinu dana.

Posebno krivično delo zloupotrebe snimka polno eksplicitnog sadržaja Srbija nema. Hrvatska ga ima od 2021. (član 144.a, do tri godine ako je učinjeno preko računarske mreže). Ministarstvo pravde je uvođenje takvog dela najavilo u septembru 2025, ali ono do septembra 2026. nije usvojeno.

Privatna tužba i rok od tri meseca

Prema članu 153, osnovni oblici dela iz članova 144. i 145. gone se samo po privatnoj tužbi. To znači da policija i javni tužilac ne postupaju po službenoj dužnosti. Tužbu podnosiš u roku od tri meseca od dana kada si saznala i za delo i za učinioca. Rok je prekluzivan: kad prođe, preostaje ti samo parnica za naknadu štete.

U stvarnosti to stvara veliki problem. Privatna tužba mora da navede koga tužiš, a ako je učinilac anoniman, nemaš mehanizam kojim bi platformu naterala da ti otkrije podatke o nalogu. Protiv nepoznatog lica ovaj put je skoro neupotrebljiv.

Kad neko traži novac: ucena i iznuda

Situacija se menja ako osoba uz objavu ili pretnju objavom traži novac. Tada se primenjuju drugi članovi, koji se gone po službenoj dužnosti:

  • Član 215, ucena: pretnja otkrivanjem nečega radi sticanja imovinske koristi. Kazna je od šest meseci do pet godina, a strožija kada korist prelazi 450.000, odnosno 1.500.000 dinara.
  • Član 214, iznuda: prinuda silom ili pretnjom. Kazna je od jedne do osam godina.

Zato se kod sekstorzije podnosi krivična prijava, a ne privatna tužba. Samo u tom slučaju tužilaštvo ima osnov da zatraži podatke o nalogu i IP adresi.

Ucenjivaču nikad ne plaćaj. Uplata ne završava priču, već mu pokazuje da si osoba koja plaća. Poruke sačuvaj, nemoj ih brisati, i prijavi slučaj.

Gde se podnosi prijava

Za celu Srbiju nadležno je Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Nalazi se u Palati pravde, Savska 17a, Beograd. Kontakt: [email protected], telefon 011/745-1233. U njihovu nadležnost izričito spadaju dela protiv sloboda i prava čoveka i protiv polne slobode kada su učinjena digitalnim putem.

Prijavu možeš da predaš i u bilo kojoj policijskoj stanici, pismeno ili usmeno. SHARE CERT nudi besplatne šablone krivičnih prijava naslovljene baš na ovo tužilaštvo, između ostalog i za članove 214. i 215.

Uz prijavu priloži arhivu iz prvog koraka i navedi kada se sve dogodilo, ko je učinilac ili šta o njemu znaš, koliko dugo to traje, kao i sav prateći materijal.

Poverenik za informacije i zaštitu podataka o ličnosti

Drugi put vodi preko Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Član 30. ti daje pravo na brisanje podataka kada je obrada nezakonita, a objavljivanje intimnog sadržaja bez pristanka nema nikakav zakonit osnov. Član 3. primenu zakona širi i na rukovaoce izvan Srbije koji nude usluge ljudima u Srbiji. Pritužbu Povereniku podnosiš na osnovu člana 82.

Očekivanja drži realnim. Poverenik može da naloži brisanje i pokrene prekršajni postupak, ali ne može da naredi blokadu sajta, ne može da otkrije ko stoji iza anonimnog sajta, a protiv nekoga ko u Srbiji nema ni prisustvo ni imovinu njegova odluka se praktično ne može sprovesti. Protiv sajta sa poznatim imenom i adresom ovo ima smisla, protiv Telegram kanala nema.

Operativnu pomoć u ovakvim slučajevima u Srbiji pruža samo jedna organizacija, SHARE fondacija, kroz inicijativu Cyber intima. Državna služba koja bi umesto tebe uklanjala sadržaj ne postoji, i bolje je da to znaš nego da je tražiš.

Snimila si svojom voljom, ali objavu nisi dozvolila

To što si sadržaj snimila svojom voljom i za njega naplatila ne daje nikome pravo da ga dalje objavljuje. Dozvola da pretplatnik gleda i dozvola da deli dve su potpuno različite stvari, a ovu drugu nisi dala.

Kako da smanjiš rizik ubuduće

Snimanje ekrana ne možeš u potpunosti da blokiraš, ali štetu možeš značajno da smanjiš:

  • stavi vodeni žig sa radnim imenom preko sredine kadra, jer se ugao lako iseče,
  • ako platforma nudi, koristi neupadljivo drugačiji žig za svakog pretplatnika, pa odmah znaš ko je sadržaj pustio dalje,
  • ako ti je diskrecija važna, snimaj bez lica i bez detalja po kojima si prepoznatljiva,
  • uključi geoblokadu Srbije od prvog dana,
  • kad šalješ fajlove van platforme, obriši metapodatke,
  • jednom mesečno pretraži svoje ime i korisničko ime i proveri svoje fotografije obrnutom pretragom slika.

Najčešća pitanja

Da li moram da platim nekoga da mi skine sadržaj?

Ne moraš. DMCA zahtev, Guglovi obrasci i StopNCII ne koštaju ništa. Postoje firme koje ovu uslugu naplaćuju, ali ako je u pitanju nekoliko linkova, sve možeš da uradiš sama.

Za koliko dana sadržaj obično nestane?

Kod velikih servisa najčešće za dan do dve nedelje. Mali sajtovi često ne odgovore nikad, pa zahtev šalješ njihovom hostingu.

Imam li pravo na privatnu tužbu i do kada?

Imaš. Za objavu snimka ličnog karaktera bez pristanka to je član 145. Krivičnog zakonika, a za snimak nastao bez tvog znanja član 144. Osnovni oblici oba dela gone se samo po privatnoj tužbi, a rok je tri meseca od kada si saznala i za delo i za učinioca.

Zašto me je policija uputila na privatnu tužbu?

Zbog člana 153. Krivičnog zakonika, koji ta dela svrstava među ona koja se gone po privatnoj tužbi. Ako te neko uz to ucenjuje za novac, u pitanju su ucena ili iznuda, a te slučajeve policija i tužilaštvo moraju da gone po službenoj dužnosti.

Da li moje pravo ime mora da stoji u zahtevu?

Ne uvek. Možeš da koristiš radno ime i da tražiš da tvoji podaci ne budu prikazani u javnom obaveštenju o uklanjanju, ali neki servisi ipak traže identitet.

Ima li smisla ako su linkovi već svuda?

Ima. Ne pokušavaš da očistiš ceo internet, već da te ne pronađe neko ko pretražuje tvoje ime.

Nismo advokati

WinkView nije advokatska kancelarija i ovaj tekst nije pravni savet. Objašnjava opšti pravni okvir, istražen iz zvaničnih izvora povezanih u tekstu, i ne može da uzme u obzir okolnosti tvog slučaja. Kada je reč o tvojim pravima, obrati se advokatu ili nadležnom organu. Propisi se menjaju, a ishod u pojedinačnom slučaju može biti drugačiji.