Zarada s OnlyFansa ili Fanslyja u Hrvatskoj je oporeziv dohodak. Novac dolazi iz inozemstva i u dolarima, ali to ništa ne mijenja: hrvatski porezni rezident oporezuje se po načelu svjetskog dohotka. Pitanje nije hoćeš li prijaviti, nego kako — kroz paušalni obrt, obrt koji vodi poslovne knjige, trgovačko društvo ili, u rijetkim slučajevima, kao drugi dohodak. U ovom vodiču prolazimo kroz ono što o tome kažu Zakon o porezu na dohodak, Zakon o PDV-u i službene upute Porezne uprave, s brojkama koje vrijede za 2026. Odmah na početku: ovo su opće informacije, a ne porezni savjet.
Je li zarada s OnlyFansa u Hrvatskoj oporeziva?
Jest. Prema članku 6. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak koji ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu — to je takozvano načelo svjetskog dohotka. Isti zakon u članku 12. stavku 7. definira inozemni dohodak kao dohodak koji rezident ostvari u inozemstvu ili iz inozemstva. Uplate s platforme sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu ili SAD-u tu su potpuno jednake honoraru iz Zagreba.
Ne računaj na to da uplate ostaju nevidljive. Od 1. siječnja 2023. operateri digitalnih platformi prikupljaju i dostavljaju Poreznoj upravi podatke o prodavateljima prema pravilima DAC7, a od 1. siječnja 2024. pružatelji platnih usluga vode i dostavljaju evidenciju o prekograničnim plaćanjima prema CESOP pravilima.
Kako se ta zarada razvrstava
Hrvatski sustav ovdje ima dvije bitno različite ladice.
- Dohodak od samostalne djelatnosti (članak 29. Zakona o porezu na dohodak) — obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, odnosno „sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti”. Ako sadržaj radiš redovito, organizirano i radi zarade, tu spadaš.
- Drugi dohodak (članak 39.) — zakon ga definira ostatkom: to su primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava ni kapitala. Drugim riječima, ako je riječ o djelatnosti iz članka 29., drugi dohodak nije opcija.
Zbog toga je obrt, a ne drugi dohodak, realan put za većinu kreatorica koje objavljuju kontinuirano. Granica između „povremenog primitka” i „djelatnosti” nije brojčano propisana i procjenjuje se u konkretnom slučaju — to je pitanje za računovođu ili za nadležnu ispostavu Porezne uprave, a ne za paušalnu procjenu s interneta.
Paušalni obrt: kako radi i gdje je granica
Prema vodiču Porezne uprave za obrtnike paušaliste (ažuriran 29. svibnja 2026.), porez u paušalnom iznosu može plaćati fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta ako po toj osnovi nije obveznik PDV-a i ako joj primici nisu veći od 60.000,00 eura. Djelatnost i broj zaposlenih pritom nisu ograničenje. Slobodna zanimanja (liječnici, odvjetnici, sportaši i slično) paušal ne mogu koristiti, ali stvaranje sadržaja ne spada u taj popis.
Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem prema rasponu ostvarenih primitaka, a porez je 12 % te osnovice. Za 2026. tablica izgleda ovako:
| Ukupni godišnji primici od obrta | Godišnja porezna osnovica | Godišnji paušalni porez (12 %) |
|---|---|---|
| 0,00 – 11.300,00 € | 1.695,00 € | 203,40 € |
| 11.300,01 – 15.300,00 € | 2.295,00 € | 275,40 € |
| 15.300,01 – 19.900,00 € | 2.985,00 € | 358,20 € |
| 19.900,01 – 30.600,00 € | 4.590,00 € | 550,80 € |
| 30.600,01 – 40.000,00 € | 6.000,00 € | 720,00 € |
| 40.000,01 – 50.000,00 € | 7.500,00 € | 900,00 € |
| 50.000,01 – 60.000,00 € | 9.000,00 € | 1.080,00 € |
Za područje Grada Vukovara, potpomognuta područja i otoke I. skupine razvijenosti paušalni porez umanjuje se za 25 %.
Obveze paušalista, prema istom vodiču:
- svakodnevno vođenje Knjige prometa (Obrazac KPR);
- tromjesečno plaćanje predujma poreza, do posljednjeg dana svakog tromjesečja;
- Izvješće o paušalnom dohotku (Obrazac PO-SD) do 15. siječnja za prethodnu godinu; ako iz izvješća proizlazi razlika za uplatu, plaća se istog dana;
- doprinosi do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec;
- izdavanje i fiskalizacija računa te zaprimanje eRačuna, uz pridržavanje blagajničkog maksimuma;
- komorski doprinos.
Rokovi za ulazak: novi obveznik javlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 8 dana od rješenja o upisu obrta radi upisa u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) i odabira načina oporezivanja. Tko već vodi poslovne knjige pa prelazi na paušal, zahtjev podnosi do kraja tekuće godine za iduću, a najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine.
Doprinosi: HZMO i HZZO
Ako si osigurana po osnovi same djelatnosti — dakle obrt ti je jedini status — Porezna uprava rješenjem utvrđuje mjesečne doprinose. Za 2026. godinu mjesečna osnovica iznosi 797,20 eura, a iz nje slijedi:
| Doprinos | Stopa | Mjesečno | Godišnje |
|---|---|---|---|
| Mirovinsko, I. stup | 15 % | 119,58 € | 1.434,96 € |
| Mirovinsko, II. stup | 5 % | 39,86 € | 478,32 € |
| Zdravstveno (HZZO) | 16,5 % | 131,54 € | 1.578,48 € |
Ako si već zaposlena pa je obrt druga djelatnost, osnovica za doprinose nije 797,20 eura nego utvrđeni godišnji paušalni dohodak, a stope su niže: mirovinsko I. stup 7,5 %, II. stup 2,5 % i zdravstveno 7,5 %. Primjer iz službene tablice: pri paušalnom dohotku od 1.695,00 eura to je 127,13 € + 42,38 € + 127,13 € godišnje. Umirovljenica koja obavlja drugu djelatnost i zadrži status umirovljenice po toj osnovi nije obveznica doprinosa.
Prijava u obvezno osiguranje ide preko HZMO-a, a podaci se automatski prosljeđuju HZZO-u — o tome niže, u dijelu o otvaranju obrta.
Što kad prijeđeš 60.000 eura
Paušal tada otpada. Ostaju dvije glavne opcije.
Obrt koji vodi poslovne knjige. Dohodak je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u istom poreznom razdoblju, po načelu blagajne — primitak se priznaje kad je naplaćen, izdatak kad je plaćen. Porezna osnovica je dohodak umanjen za preneseni gubitak i osobni odbitak. Porez se plaća po nižoj i višoj stopi: prema članku 19. Zakona o porezu na dohodak niža stopa primjenjuje se na osnovicu do 60.000,00 eura, a viša na dio iznad toga. Visinu stopa određuju jedinice lokalne samouprave unutar zakonskih granica (članak 19.a): niža od 15 % do 20–23 %, viša od 25 % do 30–33 %, ovisno o tome je li riječ o općini, gradu, velikom gradu odnosno sjedištu županije ili Gradu Zagrebu. Ako lokalna jedinica ne donese odluku, primjenjuje se 20 % i 30 %.
Trgovačko društvo (d.o.o. ili j.d.o.o.). Porez na dobit obračunava se po stopi od 10 % ili 18 %. Porezna uprava navodi i da obrtnik mora prijeći na porez na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 1.000.000,00 eura. Ako biraš društvo prije te granice, biraš ga zbog odgovornosti i strukture, a ne zbog same porezne uštede.
Godišnja porezna prijava (Obrazac DOH) podnosi se isključivo preko sustava ePorezna. Za 2025. rok je bio 2. ožujka 2026. Rok se svake godine objavljuje na stranici Godišnji obračun poreza na dohodak — provjeri ga za svoju godinu.
PDV: prag i što se u njega broji
Prema članku 90. stavku 1. Zakona o PDV-u, porezni obveznik s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čiji godišnji promet u tuzemstvu nije bio veći od 60.000,00 eura oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke obavljene u tuzemstvu. Porezna uprava dodaje da se obrtnik koji prijeđe prag mora upisati u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine, odnosno prije prve isporuke ako u sustav ulazi na početku poslovanja. Stope su 25 %, 13 % i 5 %.
Sada dolazi dio koji za kreatorice nije jednoznačan. Članak 17. stavak 1. Zakona o PDV-u kaže da je mjesto obavljanja usluge poreznom obvezniku mjesto sjedišta tog primatelja. Ako uslugu obavljaš platformi sa sjedištem izvan Hrvatske, mjesto obavljanja te usluge nije u tuzemstvu — a prag iz članka 90. izričito se veže uz promet u tuzemstvu. S druge strane, uvjet za paušalni obrt Porezna uprava formulira drukčije: tamo se traži da ukupni primici nisu veći od 60.000,00 eura, bez ograde na tuzemstvo.
Iz toga slijedi praktični zaključak koji vrijedi zapamtiti: zarada s inozemne platforme svakako se broji u limit paušalnog obrta, dok je njezino uračunavanje u prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a tehničko pitanje o kojem se u praksi različito postupa. Prije prve veće isplate traži pisano tumačenje od nadležne ispostave Porezne uprave ili to pitanje riješi s računovođom. Nemoj se pouzdati u tuđe zaključke, uključujući i ovaj tekst.
Neovisno o pragu: članak 77. stavak 4. Zakona o PDV-u propisuje da porezni obveznik koji obavlja usluge na području druge države članice EU, za koje PDV plaća primatelj, mora zatražiti PDV identifikacijski broj. Isto vrijedi i kad usluge nabavljaš iz EU-a — na primjer oglašavanje. Za usluge prema trećim zemljama to se pravilo ne primjenjuje na isti način, pa i tu treba provjeriti konkretan slučaj.
Drugi dohodak: kada je to uopće opcija
Drugi dohodak dolazi u obzir samo za primitke koji ne predstavljaju obavljanje djelatnosti. Ako se ta ladica primjenjuje, vrijedi sljedeće.
Izdaci koji se priznaju su, prema članku 39. stavku 4., uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja. Paušalnih 30 % izdataka nije opće pravilo — članak 39. stavak 5. priznaje ih samo za autorske naknade prema Zakonu o autorskom pravu, za profesionalne djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša te za određene primitke nerezidenata. Predujam poreza plaća se po nižoj stopi utvrđenoj prema članku 19.a, bez osobnog odbitka.
Za primitke iz inozemstva bitna su tri pravila iz Zakona o doprinosima:
- članak 112. — kad primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak dolazi neposredno iz inozemstva, obveznik obračuna i plaćanja doprinosa je primatelj, a ne isplatitelj;
- članak 113. stavak 2. — na takav se primitak obračunavaju samo doprinosi iz osnovice, dakle mirovinsko osiguranje (I. i, za osiguranike, II. stup);
- članak 115. stavak 2. — doprinosi dospijevaju u roku od trideset dana od dana kad je primitak ostvaren; primitak u stranoj valuti preračunava se u eure prema propisima o porezu na dohodak.
Uz to, tko ostvaruje inozemni dohodak dostavlja Poreznoj upravi podatke na propisanom izvješću do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu (Obrazac INO-DOH), a tijekom godine primitke i obveze iskazuje na Obrascu JOPPD.
Kako otvoriti obrt
Prema gov.hr, obrt se može otvoriti elektronički kroz sustav START ili kroz e-Obrt, oboje unutar e-Građana. START objedinjuje upis u Obrtni registar, otvaranje poslovnog računa, upis u registar poreznih obveznika te registraciju u sustav HZMO-a u jednom postupku.
- HZMO — prijava u roku od 24 sata od pokretanja poslovanja; podaci se automatski šalju u HZZO.
- Porezna uprava — prijava u registar poreznih obveznika u roku od 8 dana.
Djelatnost se upisuje prema nacionalnoj klasifikaciji. Koja je šifra prikladna za stvaranje i prodaju digitalnog sadržaja, dogovori s nadležnim uredom i računovođom — u propisima ne postoji šifra izrijekom namijenjena ovoj vrsti rada.
Praktični savjeti
- Odvoji novac. Poslovni račun i odvojena evidencija štede sate posla na kraju godine.
- Čuvaj obračune. Mjesečne payout izvještaje s platforme spremaj u trenutku isplate; oni su dokaz o primitku i o tečaju.
- Odvajaj za obveze. Dio svake isplate ostavi sa strane. Kod paušala obveze su predvidive, kod obrta na dohodak nisu.
- Prati limit tijekom godine. Granica od 60.000 eura ne provjerava se u prosincu, nego kontinuirano.
- Odvoji poslovni i privatni identitet. Registracija obrta znači javno dostupne podatke u Obrtnom registru. O tome što je pametno objaviti, a što ne, piše u našem vodiču o sigurnosti i privatnosti.
- Uzmi računovođu. Za nekoliko desetaka eura mjesečno dobiješ točne obračune i nekoga tko odgovara na pitanja iz ovog teksta umjesto tebe.
Ako tek počinješ i uređuješ vidljivost profila, pogledaj kako izgledaju službene poveznice i kako složiti besplatnu stranicu s poveznicama. Popis provjerenih profila nalazi se u imeniku kreatorica.
Česta pitanja
Moram li otvoriti obrt za OnlyFans?
Ako sadržaj radiš redovito i radi zarade, to je obavljanje samostalne djelatnosti prema članku 29. Zakona o porezu na dohodak, a obrt je uobičajen i najpregledniji oblik. Drugi dohodak zakon definira ostatkom — kao primitke koji nisu primici od samostalne djelatnosti — pa za kontinuirano stvaranje sadržaja u pravilu nije primjenjiv. Konačnu ocjenu za svoj slučaj traži od Porezne uprave ili računovođe.
Koliki je limit za paušalni obrt i što se događa kad ga prijeđem?
Za 2026. limit su primici do 60.000,00 eura i uvjet da po toj osnovi nisi obveznica PDV-a. Prelaskom limita gubiš pravo na paušal i prelaziš na utvrđivanje dohotka prema poslovnim knjigama, uz mogućnost odnosno obvezu prelaska na porez na dobit. Zahtjev za promjenu načina oporezivanja podnosi se do kraja tekuće godine za iduću, najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine.
Broji li se zarada s OnlyFansa u prag za PDV?
U limit paušalnog obrta — da, jer se on veže uz ukupne primitke. Za prag iz članka 90. Zakona o PDV-u odgovor nije jednoznačan: taj se prag veže uz godišnji promet u tuzemstvu, a mjesto obavljanja usluge poreznom obvezniku sa sjedištem u inozemstvu prema članku 17. nije u tuzemstvu. Zbog toga se u praksi postupa različito. Prije nego što se pouzdaš u bilo koje tumačenje, zatraži odgovor od nadležne ispostave Porezne uprave.
Koliko iznose doprinosi ako mi je obrt jedini posao?
Za 2026. mjesečna osnovica je 797,20 eura, iz čega slijedi 119,58 € za mirovinsko I. stup, 39,86 € za II. stup i 131,54 € za zdravstveno, odnosno ukupno oko 3.491,76 eura godišnje. Doprinosi se plaćaju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Osnovica se objavljuje krajem svake godine za sljedeću, pa je za 2027. treba iznova provjeriti.
Moram li prijaviti i malu zaradu?
Da. Rezident se oporezuje po načelu svjetskog dohotka i ne postoji „neprimjetan” iznos ispod kojega prijava otpada. Razlikuje se samo oblik prijave i visina davanja. Uz DAC7 i CESOP, podaci o platformama i prekograničnim plaćanjima ionako dolaze do Porezne uprave.
Kako preračunavam dolare u eure?
Primitak naplaćen u stranoj valuti preračunava se u eure prema propisima o porezu na dohodak, na dan kad je primitak ostvaren. Zato payout izvještaje s platforme čuvaj s datumima — bez njih se preračun ne može dokazati.
Pravna napomena
Ovaj je članak opći informativni pregled, a ne pravni ni porezni savjet. Iznosi, stope, pragovi i rokovi mijenjaju se svake godine; brojke u tekstu odnose se na 2026. i preuzete su iz izvora navedenih u poveznicama. Tvoj konkretan položaj — opseg rada, drugi status, prekogranično poslovanje — može bitno promijeniti obveze. Prije odluka provjeri aktualne podatke izravno na stranicama Porezne uprave i gov.hr ili se posavjetuj sa stručnom osobom. Dobar računovođa u ovom području vrijedi svaki euro koji te košta; ovaj ga tekst ne zamjenjuje i ne pokušava zamijeniti.
Leave a Reply